„Svijet oko nas ubrzano se mijenja pod utjecajem digitalizacije i klimatskih promjena zbog kojih je nužna dekarbonizacija cijelog društva. Mislim da je nužno u studijski program uvoditi nove predmete, a postojeće kontinuirano prilagođavati i nadograđivati kako bi budući inženjeri strojarstva bili spremni za energetsku tranziciju te razvoj i primjenu pametnih tehnologija“, kaže dr. sc. Vlasta Zanki, koja je diplomirala strojarstvo na FSB-u 1998.
Nakon što je završila MIOC u Sarajevu, znala je da će se sigurno upisati na neki od tehničkih fakulteta te da će joj životni poziv biti inženjerski. Dvojila je kraće vrijeme između arhitekture i strojarstva, no budući da su je oduvijek fascinirale zgrade, a nije se doživljavala umjetnicom, odlučila se za strojarstvo. „Kada sam shvatila da na tom studiju mogu dobiti znanja u području klimatizacije, grijanja i hlađenja zgrada, općenito energetskog sustava vezanoga uz zgrade, znala sam da je to moje područje.“
Na studij strojarstva upisala se 1990. u Sarajevu, u kojemu je tijekom granatiranja i u strahu od snajpera studirala i učila. Četiri godine poslije došla je u Zagreb te nastavila studij na trećoj godini na FSB-u. U kratkom roku morala je položiti sedam razlikovnih ispita s prvih dviju godina te svladati 13 potpuno novih premeta, no uspjela je, i nakon diplome ostala na Fakultetu kao znanstvena novakinja. „Bile su to godine žestokog rada, učila sam danju i noću, tempo je bio jako naporan, no naučila sam se boriti kroz život i uvijek me vodila želja da se bavim onim što me zanima.“
Tijekom novačkoga staža na FSB-u otišla je u Švedsku na magisterij na Royal Institute of Technology u Stocholmu, gdje je i doktorirala 2006. Istodobno je s kolegama s FSB-a radila na Tempus projektu kojim je pokrenut studij na engleskom jeziku, na kojemu su studirali studenti iz inozemstva. Nažalost, studij dugoročno nije zaživio. Iako je bila asistentica profesoru Tonku Ćurku u Zavodu za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku, godine 2008. otišla je s FSB-a.
Budući da je od 2006. počela surađivati s UNDP-om, najprije kao nacionalna konzultantica za sustave grijanja, hlađenja i klimatizacije, 2008. zaposlila se u njegovu uredu u Zagrebu te radila na više projekata. Među ostalim, vodila je i program Vlade RH Dovesti svoju kuću u red . Zahvaljujući tim iskustvima, 2012. imenovana je direktoricom tvrtke HEP-ESCO unutar HEP grupe. Nakon što se godinama bavila istraživanjima u području energetske učinkovitosti, te pošto je stekla dodatna znanja radom na Vladinu projektu, jačajući kapacitete u javnom sektoru, željela se okušati i u realnom sektoru. „Toliko je toga u proteklih 20 godina napredovalo u području energetske učinkovitosti i gospodarenja energijom u sektoru zgradarstva, te se nadam da sam svojim radom jednim dijelom doprinijela i u području razvoja i u primjeni novih tehnologija i metodologija u praksi.“
Za strojare kaže da su pametni, širokih interesa te da imaju razvijen logički način razmišljanja. „Strojarstvo mi je dalo mogućnost da se bavim energijom u zgradama, što je multidisciplinarno područje. Mislim da je budućnost naše struke interdisciplinarnost, sinergija s drugim područjima. Konkretno, u području struke koja se bavi zgradama, mislim kako je nužno okupiti znanja i iskustva strojara, arhitekata, inženjera elektrotehnike, inženjera građevine. Ključ je poštovati druge i nikoga isključivati.“ Također, ističe međunarodnu suradnju, međusobnu razmjenu znanja te cjeloživotno učenje kao imperativ bez kojega nema vrhunskih rezultata.
„Kako bismo mlade generacije potaknuli da studiraju strojarstvo, mislim da je nužno promicati struku. Možda smo i sami krivi što nedovoljno cijenimo vlastite kompetencije i znanja, a onda se to prelijeva na cijelo društvo. Ipak, uvjerena sam kako strojari imaju puno znanja koja mogu biti primjenjiva i korisna ne samo u našoj struci nego i šire.“
U slobodno vrijeme Vlasta Zanki bavi se športom i plesom. Kaže kako je njezina potreba za fizičkom aktivnosti zasigurno vezana i uz činjenicu da je kao djevojčica završila nižu baletnu te glazbenu školu. „Klasični ples najinženjerskija je umjetnička grana. Noge i ruke balerine moraju biti pod točno određenim kutom, u specifičnom položaju – sve je to precizno kao i u strojarstvu, a također zahtijeva puno rada i odricanja.“ Osim baleta za odrasle kojim se ponovno bavi u protekle tri godine, Vlasta Zanki voli jedriti, što ju onda opet povezuje s FSB-om.
„Moja prva asocijacija na FSB je druženje. Naša generacija jako je povezana, svake godine jedrimo zajedno na FSB-ovu plovu i družimo se. Imamo i žensku jedriličarsku ekipu, koja je poznata po adrenalinu i dobroj atmosferi koju stvara. Strojarke su odvažne, uvijek spremne na akciju i nove aktivnosti.“
