Naš alumni, Željko Ivezić je znanstveni direktor i zamjenik glavnog direktora LSST projekta (Large Synoptic Survey Telescope), čiji je cilj napraviti digitalni film noćnog neba koristeći oko 100,000,000 gigabyta podataka.
Željko je profesor astronomije na Sveučilištu Washington u Seattleu, SAD. Diplomirao je strojarstvo na FSBu i fiziku na PMFu, te doktorirao astrofiziku na Sveučilištu Kentucky. Premda veza astrofizike i strojarstva nije na prvi pogled očigledna, područja metodološkog preklapanja uključuju područja kao analitička i numerička matematika, hidrodinamika i termodinamika. Znanje "hidre", "terme", numeričke matematike i programiranja sa FSBa mi je puno pomoglo na doktorskim studijama iz astrofizike, kada sam se bavio modeliranjem protoka topline i količine gibanja zračenjem oko zvijezda. Iskustvo strojarstva mi je postalo još više korisno kada sam počeo raditi na LSSTu jer mi je značajno olakšalo komunikaciju sa strojarima i drugim inženjerima.
Profesor Ivezić je počeo raditi na LSST projektu 2004. g. kada su definirani znanstveni ciljevi projekta. „Kao znanstveni direktor, predsjedao sam znanstvenim savjetom koji je donio najvažnijeodluke o potrebnim karakteristikama teleskopa, kamere i softverskog sustava za obradu podataka. Otkako je počela gradnja tih komponenti, glavni zadatak mi je komunikacija sa inženjerima, dobrim dijelom strojarima, ali takodjer i optičarima, elektrotehničarima i programerima“. Većina komponenti sustava je komplicirana, npr. kamera će sa svojih 3200 megapiksela biti najveća i najpreciznija kamera do sada napravljena, pa je bitno osigurati da su sve tehničke odluke inženjera u skladu sa znanstvenim ciljevima projekta, a istovremeno unutar budžeta. Oko milijardu eura je vrijednost projekta, ovaj iznos uključuje razvoj, izgradnju i troškove 10 godišnjeg pogona sustava.
Glavni cilj LSST projekta je snimiti daleko najprecizniju mapu noćnog neba i precizno izmjeriti položaj, sjaj, boje i druge karakteristike oko 40 milijardi zvijezda i galaksija. Zbog kombinacije velikog zrcala i velikog vidnog polja, LSST ce ostvariti taj cilj za 10 godina, dok bi drugim teleskopima trebalo oko tisuću godina. Ta mjerenja će znatno poboljšati naše znanje o ubrzanom širenju svemira, tamnoj tvari, stvaranju i evoluciji galaksija, te potencijalno opasnim asteroidima. Kao cjelokupni astronomski promatrački sustav, LSST neće imati premca u svijetu barem nekoliko decenija.
